Hrvatska se 2026. godine nalazi na vrlo vjerojatno, povijesnoj prekretnici. Dok smo desetlje\u0107ima brojali one koji odlaze, danas svjedo\u010dimo fenomenu koji nitko nije predvidio prije desetak godina – velikom povratku na brojku od \u010detiri milijuna stanovnika. No, demografska slika koja nas prati u ovoj godini bitno je druga\u010dija od one koju pamtimo.<\/p>\n\n\n\n
U ovom postu \u017eelim analizirati kako useljavanje mijenja lice na\u0161e zemlje, \u0161to to zna\u010di za gospodarstvo i jesmo li kao dru\u0161tvo spremni za neku “novu Hrvatsku”.<\/p>\n\n\n\n
Statistika vs. Realnost na ulicama<\/strong><\/p>\n\n\n\n Slu\u017ebeni podaci pokazuju blagi oporavak ukupnog broja stanovnika. Me\u0111utim, taj rast nije rezultat “baby booma”, ve\u0107 masovnog useljavanja strane radne snage i, u manjoj mjeri, povratka dijela hrvatskih iseljenika. Doga\u0111a se promjena strukture stanovni\u0161tva, udio stranih radnika u sektorima gra\u0111evine, turizma i dostave u 2026. dosegnuo je razine koje zahtijevaju sustavnu integraciju, a ne samo privremene dozvole. Upravo o sustavnoj integraciji se vode, zadnjih nekoliko mjeseci, javne rasprave u kojima se poku\u0161ava definirati cilj i sredstva kako do integracije do\u0107i. <\/p>\n\n\n\n Visoke cijene rada, \u017eivota i najma stana u zapadnoj Europi kao i mogu\u0107nost rada na daljinu (Remote work) potaknuli su manji dio hrvatske dijaspore na povratak u RH. Vlast se, naravno, hvali brojevima i ukazuje na statistiku ali u proteklom blogu sam opisao kako statistika mo\u017ee predstaviti krivo stanje. Naime, svima nam je poznato kako je dobar dio povratnika, populacija koja je upravo oti\u0161la u mirovinu. Osim trenutnog broja pove\u0107anja stanovni\u0161tva ti povratnici ne nude dugoro\u010dnu brojku. <\/p>\n\n\n\n Je li useljavanje rje\u0161enje za mirovinski sustav?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Politika \u010desto isti\u010de da su nam novi stanovnici nu\u017eni kako bi sustav me\u0111ugeneracijske solidarnosti pre\u017eivio. Da bi mirovine rasle, omjer zaposlenih i umirovljenika mora biti barem 1:1,5 \u0161to u RH trenutno nije slu\u010daj. Stanje je puno gore ako bi poku\u0161ali razlu\u010diti odnos proizvodnih radnika i radnika naslonjenih na dr\u017eavni prora\u010dun i stoga svake se godine dr\u017eava zadu\u017euje ogromnim kreditima kako bi mogla isplatiti mirovine. <\/p>\n\n\n\n Trenutno nas useljenici “spa\u0161avaju” od potpunog kolapsa, ali postavlja se pitanje niske cijene rada. Ako se oslanjamo isklju\u010divo na nisko kvalificiranu radnu snagu, dugoro\u010dni rast produktivnosti i standarda mogao bi stagnirati. <\/p>\n\n\n\n Integracija – Izazov koji smo ignorirali<\/strong><\/p>\n\n\n\n Hrvatska vi\u0161e nije samo zemlja tranzita, postali smo zemlja odredi\u0161ta. I kao takva a nakon nekog vremena, suo\u010davamo se se prvim ve\u0107im problemima. U ovoj godini vrti\u0107i i \u0161kole suo\u010davaju se s djecom kojoj hrvatski nije materinji jezik. Osim samog kulturolo\u0161kog \u0161oka, pojavljuju se problemi komunikacije kako s u\u010diteljima tako i s djecom. Nedostatak dr\u017eavne strategije za brzo u\u010denje jezika tako postaje jedan od glavnih politi\u010dkih problema a \u0161to \u0107e samo kulminirati u narednom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n Osim jezi\u010dne barijere vrlo je va\u017ena i socijalna kohezija useljenika. Kako sprije\u010diti stvaranje paralelnih dru\u0161tava u ve\u0107im gradovima koje su ve\u0107 u svim zemljama zapadne Europe donijele brige i probleme vlastima? Klju\u010d je u ve\u0107em uklju\u010divanju novih stanovnika u lokalne zajednice, a ne samo u tr\u017ei\u0161te rada. No mislim da gra\u0111ani jo\u0161 uvijek na to nisu spremni, ili barem ne u ve\u0107em obliku.<\/p>\n\n\n\n Demografski preporod sela<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dok se Zagreb i obala pune, unutra\u0161njost Hrvatske, prvenstveno Slavonija i Lika, i dalje se bore. Ipak, tra\u010dak nade postoji u digitalnoj demografiji i u poticajima. Zahvaljuju\u0107i boljoj internet infrastrukturi, pojavljuju se prve “digitalne kolonije” u nekim napu\u0161tenim selima. No dr\u017eavne mjere za povratak, poslovne ideje i kupnju nekretnina u ruralnim podru\u010djima bi trebale biti klju\u010d u cijelom procesu. Poticaji trebaju bit prvenstveno okrenuti ka hrvatskoj dijaspori i mladosti u njoj. Hrvatska je prekrasna zemlja, relativno sigurna za \u017eivot, cestovno dobro povezana, \u010dlanica EU \u0161to otvara velike poslovne mogu\u0107nosti i ako stvorimo jo\u0161 pravnu sigurnost kao i cjelovitu osnovnu infrastrukturu (vrti\u0107, doktor, brza cesta), onda \u0107e poticaji donijeti rezultate i pove\u0107ati broj stanovnika.<\/p>\n\n\n\n Brojka od \u010detiri milijuna stanovnika je dosti\u017ena, ali ona je samo broj. Pravo pitanje za 2026. godinu je ukupna kvaliteta \u017eivota tih ljudi. Postoje razli\u010dita mi\u0161ljenja no demografija nije samo statistika ro\u0111enih i umrlih, to je pitanje ekonomske pravde, dostupnosti stanovanja i dru\u0161tvene tolerancije. Hrvatska se mijenja pred na\u0161im o\u010dima. Ho\u0107emo li taj proces voditi ili \u0107emo dopustiti da se dogodi stihijski?<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska se 2026. godine nalazi na vrlo vjerojatno, povijesnoj prekretnici. Dok smo desetlje\u0107ima brojali one koji odlaze, danas svjedo\u010dimo fenomenu koji nitko nije predvidio prije desetak godina – velikom povratku na brojku od \u010detiri milijuna stanovnika. No, demografska slika koja nas prati u ovoj godini bitno je druga\u010dija od one koju pamtimo. U ovom postu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":120,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[7,2],"tags":[12,11,13,14],"class_list":["post-119","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-politika","tag-hrvatska","tag-migracije","tag-povratnici","tag-slavonika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/119","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=119"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/119\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":124,"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/119\/revisions\/124"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/120"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=119"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=119"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/slavonika.info\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=119"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}